Technology

Malamalama i le Tulafono o Gravitation Lautele

Faʻafetai i suʻesuʻega a saienitisi, ua mafai ai ona malamalama i mea ofoofogia o le natura, ma faʻasolo i luma tekonolosi i le tele o tausaga. O Newton, e faʻavae i luga o le suʻesuʻega a Galileo i tulafono e faʻatonutonu ai le lafoina o poloketi i luga o le Lalolagi, ma le suʻesuʻega a Kepler i tulafono o lafo o paneta i le paneta o le la, faʻaiʻuina o le malosiaga e manaʻomia e taofi ai se paneta i se taʻamilosaga e faʻamoemoe i le tele ma le mamao eseʻesega O le tulafono o gravitation lautele, lolomiina i le 1687 e Isaac Newton, faʻatagaina i matou e fuafua le malosiaga e faʻatosina mai ai ni mea se lua ma le tele, aoga tele i le suʻesuʻega o taʻamilosaga o kometi, mauaina o isi paneta, tai, tai, gaioiga a satelite, faʻatasi ai ma isi mea ofoofogia.

Manatu Autu e malamalama ai "Tulafono o le Lautele Gravitation"

Matou te valaaulia oe e te vaʻai i le tusitusiga Newton-Tulafono-faigofie-ia-malamalama

Malosiaga centripetal:

Faʻamalosi e faʻamalosi le feaveaʻi e loloʻu lona auala ma faʻamatalaina ai se faʻataamilosaga. O le centripetal force e galue i luga o se tino faʻasino agai i le ogatotonu o le auala lapotopoto. O le tino e maua le centripetal televave talu mai le saoasaoa, o le faifai pea modulus, suia faʻatonuga a o minoi. Vaʻai le ata 1.

Malosiaga centripetal
Ata 1. citeia.com

E mafai ona fuafua le malosi o le centripetal e faʻaaoga ai le tulafono lona lua a Newton [1], e mafai ona faʻaalia ai le saoasaoa o le centripetal, o le saoasaoa o le saoasaoa, o le saoasaoa o le laina, poʻo le avea o le aoga o le vaitaimi o le tino i le taʻamilosaga. Vaʻai le ata 2.

[adinserter igoa = ”Poloka 1 ″]
Matematika faʻaaliga o le centripetal malosiʻaga
Ata 2. citeia.com

Kepler's Laws

O le tagata vaʻai o Johannes Kepler na ia faʻamatalaina le faʻagaioiga o paneta o le paneta o le la, e ala i tulafono e tolu: o le tulafono o taʻamilosaga, eria ma vaitaimi. [lua].

Kepler's muamua tulafono, poʻo le tulafono o taʻamilosaga:

Uma paneta i le la faiga faataamilo i le la i se liʻo faataamilo. O le la o loʻo i totonu o le tasi taulaʻiga e lua o le liʻo. Vaʻai le ata 3.

Kepler's First Law
Ata 3 citeia.com

Kepler's tulafono lona lua, poʻo le tulafono o vaega:

Ole susulu e fesoʻotaʻi ma le paneta i le la e faʻamatalaina tutusa vaega i taimi tutusa. O le (mafaufauga) laina e alu atu mai le la i se paneta, saluina tutusa vaega i taimi tutusa; o lona uiga, o le fua faatatau e suia ai le eria e tumau. Vaʻai le ata 4.

Kepler's Second Law
Ata 4. citeia.com

Kepler's tulafono lona tolu, poʻo le tulafono o vaitaimi:

Mo paneta uma, o le sootaga i le va o le kupita o le faataamilosaga o le faataamilosaga ma le sikuea o lona vaitaimi e tumau. O le autu au o le ellipse cubed ma vaevaeina e le vaitaimi (taimi e faia ai se atoa fesuiaiga), o le tutusa tumau mo le paneta eseese. O le malosiaga faʻatapulaʻa o se paneta e faʻaititia ona o le fesuiaʻi o lona mamao mai le la. Vaʻai le ata 5.

Kepler's Tolu Tulafono
Ata 5 citeia.com

Tulafono o Gravitation Lautele

O le tulafono o gravitation lautele, lolomiina i le 1687 e Isaac Newton, faʻatagaina i matou e fuafua le malosiʻaga e tosina ai mea e lua ma le tele. Na faaiu e Newton e faapea:

  • E tosina tino i le mea moni o le iai o le tele.
  • O le malosiaga faʻatosina i le va o tino e faʻatoa vaʻaia pe a o se tasi o tino fesoʻotaʻi e matua tele lava, pei o se paneta.
  • E i ai le fegalegaleai i se mamao, o le mea lea, e le manaʻomia mo tino ia fesoʻotaʻi mo le malosi tosina e gaioi.
  • O le vavalalata fesoʻotaʻiga i le va o tino e lua o taimi uma faʻaalia o ia o se pea o malosiʻaga tutusa i le itu ma modulus, ae i le isi itu.

Faʻamatalaga o le Tulafono o Gravitation Lautele

O le malosi o le faʻatosina i le va o le lua tele e tuʻusaʻo faʻatusatusa i le oloa a le tele ma faʻafeagai faʻatusatusa i le sikuea o le mamao e vavaeʻese ai latou. O le malosiaga faʻatosina o loʻo iai se faʻasinoga e fetaui lelei ma le laina e oʻo atu ia latou [3]. Vaʻai le ata 6.

O le tumau o proporsionality G i le va o aofaʻi ua lauiloa o le lalolagi atoa o gravitation. I le faiga faava o malo e tutusa ma:

Faʻavae Faʻapaleni Lautele i taimi uma
Faʻavae Faʻapaleni Lautele i taimi uma
Tulafono o Gravitation Lautele
Ata 6. citeia.com

Faʻamalositino 1. Fuafua le malosiʻaga e toso mai ai tino i le ata 7 i totonu o se lagona gaogao.

Faʻamalositino 1- Fuafua le malosiʻaga e tosina mai ai tino, i totonu o se lagona gaogao, faʻaaogaina o tulafono o le kalave lautele
Ata 7.citeia.com

Fofo

I le ata 8 e lua tino ma tele m1 = 1000 kg ma m2 = 80 kg, vavaeʻese e le mamao o 2 mita. Faʻaaogaina le lautele tulafono tulafono o gravitation, o le malosiaga o le tosina i le va o latou mafai ona fuafuaina, e pei ona faʻaalia i le ata 8.

Faʻamalositino 1- e lua tino ma toʻatele m1 = 1000 kg ma m2 = 80 kg, vavaeʻese ile mamao ole 2 mita. Faʻaaogaina le lautele tulafono tulafono o gravitation, o le malosiaga o le tosina i le va o nei mafai ona fuafuaina
Ata 8. citeia.com

Toesega o le Tulafono o Gravitation Lautele

Amata mai i le tulafono lona tolu a Kepler e fesoʻotaʻi le faataamilosaga i le vaitaimi o le paneta faataamilo, o le televave o le centripetal o loʻo tupu i se paneta e matua fesuiaʻi lava ma le sikuea o le faataamilosaga o lona taamilosaga. O le tulafono lona lua a Newton [] o loʻo faʻaaogaina e suʻe ai le malosiʻaga centripetal o loʻo galue i luga o le paneta, peitaʻi o le centripetal acceleration o loʻo ia mauaina, na faʻaalia o se aoga o le vaitaimi. Vaʻai le ata 9.

Toesega o le tulafono o gravitation
Ata 9. citeia.com

O le taua o le lalolagi tumau o gravitation na fuafuaina e Henry Cavendish i le tele o tausaga talu ona maeʻa le tulafono o gravitation e Newton. O le G faifai pea ua taʻua o le "lautele" talu ai o lona taua e tutusa lava i soo se vaega o le vanimonimo lauiloa, ma e tutoatasi mai le siosiomaga na maua ai mea.

Faʻamalositino 2. Fuafua le aofaʻi o le paneta o le Lalolagi, i le iloaina o le faataamilosaga o le 6380 km

Faʻamalositino 2- fuafua le tele o lalolagi paneta
Ata 10. citeia.com

Fofo

O tino o loʻo tu i luga o le lalolagi e tosina agaʻi i lona ogatotonu, o lenei malosiʻaga e taʻua o le mamafa o le tino (malosiʻaga e faʻatosina mai ai e le Lalolagi). I leisi itu, o le tulafono lona lua a Newton e mafai ona faʻaaogaina e faʻaalia ai le mamafa o le tino o se gaioiga o le kalave, o le mea lea o le tele o le Lalolagi, lauiloa o lona faataamilosaga, mafai ona maua. Vaʻai le ata 11.

Faʻamalositino 2- O tino o loʻo tu i luga o le laueleele e faʻatosinaina i lona ogatotonu
Ata 11. citeia.com

Faʻaogaina o le tulafono o gravitation lautele

O le tulafono o gravitation lautele e aoga e faʻamatala ai le taʻamilosaga o kometi, mauaina o isi paneta, tai, gaioi o satelite, faʻatasi ai ma isi mea ofoofogia.

O tulafono a Newton e faʻataunuʻuina lava, pe a matauina e le usitaʻia e nisi fetu, ona o nisi fetu e le o vaʻaia, e faʻalavelave ai le gaioiga, ma o lea na maua ai paneta mai le faʻalavelave na latou gaosia i le taʻamilosaga a lalolagi lauiloa.

Satelite:

O le satelite o se mea e faʻataʻamilomilo i seisi mea lapoʻa ma se fanua kalave sili atu, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo ia oe le masina, o le satelite masani a le paneta Lalolagi. O le satelite e maua ai le televave o le centripetal aua e mafai ona maua i se malosiaga faʻaosooso i le fanua gravitational.

Faʻamalositino 3. Fuafua le saoasaoa o le satelite o loʻo faʻataʻamilo i le lalolagi i le 6870 km mai le ogatotonu o le lalolagi. Vaʻai le ata 12

Faʻamalositino 3-Fuafua le saoasaoa o le satelite
Ata 12 citeia.com

Fofo

O satelite faʻasolosolo o loʻo teuina ile faataamilosaga o le Lalolagi ona o le malosiaga faatosina o loʻo faia e le Lalolagi. Faʻaaogaina le lautele tulafono tulafono o gravitation ma le tulafono lona lua a Newton, o le saoasaoa o le satelite mafai ona fuafuaina. Vaʻai le ata 13.

Faʻamalositino 3- Faʻaaogaina o le tulafono lautele o gravitation ma le tulafono lona lua a Newton, o le saoasaoa o le satelite e mafai ona fuafuaina
Ata 13 citeia.com

FAAIUGA

Soʻo se mea lava mea e tosina i ai se isi mea mea ma se malosi tuʻusaʻo faʻatusatusa i le oloa o le tele o mea uma ma faʻasaga faʻafeagai i le sikuea o le mamao e tuʻueseeseina ai latou.

O le vavalalata fesoʻotaʻiga i le va o tino e lua o taimi uma faʻaalia o ia o se pea o malosiʻaga tutusa i le itu ma modulus, ae i le isi itu.

O le tulafono a Newton i luga o le vateatea lautele e faʻatagaina ai i tatou e fuafua le malosiʻaga e faʻatosina mai ai ni mea se lua, ma le iloaina o le malosiaga e faʻatosina mai ai ni tagata se toʻalua, e tutusa lelei ma le oloa a le toatele ma faʻasolosolo faʻatusatusa i le sikuea o le mamao e tuʻueseese ai. latou.

REFERENCIAS

[1] [2] [3]

Tuu se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. O nofoaga e manaʻomia e makaina *

O lenei 'upega tafaʻilagi e faʻaaogaina le Akismet e faʻaitiitia le spam. Aoao pe faapefea ona faʻasoa lau faʻamatalaga faʻamatalaga.