BERNOullI Mataupu Faavae - Faʻamalositino
O le saienitisi, o Daniel Bernoulli, na lagaina i le 1738, o se mataupu faʻavae o loʻo faʻaigoaina ai lona igoa, lea e faʻamautuina ai le fesoʻotaʻiga o le saoasaoa o le suavai ma le mamafa o loʻo faia, pe a oʻo ina minoi le suavai. Fluids taumafai e faʻateleina latou saoasaoa i vaapiapi paipa.
O loʻo taʻua mai foi, mo se suavai e minoi, o le malosi e suia i taimi uma e suia ai le vaega o le paipa, o loʻo taua mai i le Bernoulli Equation, o le matematika sootaga i le va o ituaiga o malosiaga o le suavai i gaioiga maua.
O le faʻaaogaina o le tulafono a Bernoulli o loʻo i ai le tele o ituaiga o fale, pisinisi ma pisinisi o loʻo faʻaaoga e pei o chimneys, insecticide sprays, flow mita, Venturi tubes, engine carburettors, suction ipu, vaʻalele siitia, vai ozonators, nifo mea faigaluega, ma isi. O le faʻavae mo le suʻesuʻega o hydrodynamics ma suavai masini.
MANATU FAʻAALIGA ia malamalama i le Bernoulli's Princ Princes
Sa ou valaauliaina i latouSeʻi tatou vaʻai i le tala o le Le vevela o le Tulafono a Joule "Talosaga - Faʻamalositino"
Suavai:
Seti o molemole tufatufaina atu o loʻo taofia faʻatasi e vaivaiga vavalalata vaivaiga ma e malosiʻaga faʻamalosi e puipui o se koneteina, aunoa ma se faʻamatalaina tele. O vai ma kasa e taʻua o vai. I le suʻesuʻega o le amio a vai, o le suʻesuʻeina o vai i se tulaga malolo (hydrostatic) ma suavai i taga (hydrodynamics) e masani ona faia. Vaʻai le ata 1.
Matou te valaaulia oe e te vaʻai i le tusitusiga Thermodynamic Mataupu Faavae
Misasa:
Fua o le inersia poʻo le teteʻe e suia le gaioiga o se suavai tino. Fuaina o le aofaiga o suavai, e fuaina i kg.
Pauna:
Malosiaga lea e tosina i ai le suavai i le lalolagi e ala i le gaioiga o le kalave. E fua ile N, lbm.ft / s2.
Density:
Aofai o vaega tele i le iunite tusi o se vailaʻau. E fua ile kg / m3.
Tafe:
Volume ile iunite o taimi, ile m3 / s.
Faatosinaga:
Aofai o le malosi faʻamalosia luga o se iunite vaega o se vailaʻau, poʻo luga o luga. E fua ile Pascal poʻo le psi, faʻatasi ai ma isi vaega.
Ogatasi:
Tetee o vai e tafe, ona o le feteʻenaʻi i totonu. O le maualuga o le ogatasi, o le maualalo o le tafe. E fesuisuiaʻi ma le mamafa ma le vevela.
Malosiaga Faʻasao Tulafono:
O le malosi e le foafoaina pe faʻaleagaina, ae suia i se isi ituaiga o malosiaga.
Faʻatusatusaga faʻaauau:
I totonu o se paipa e eseese diamimita, ma le tafe pea, e i ai le sootaga i le va o vaega ma le saoasaoa o le suavai. O saoasaoa e faʻatusatusa faʻatusatusa i vaega faʻavaʻa o paipa. [1]. Vaʻai le ata 2.
Bernoulli mataupu faʻavae
Faʻamatalaga o le Bernoulli's Principle
Bernoulli's mataupu faʻavae faʻavaeina le sootaga i le va o le saoasaoa ma le mamafa o le minoi suavai. Fai mai le faʻavae a Bernoulli, i le suavai o gaioi, a faʻatele le saoasaoa o le suavai, e faʻaitiitia le mamafa. Maualuga saoasaoa togi o le ai ai le itiiti ifo o le mamafa. [lua]. Vaʻai le ata 2.
A faʻasolosolo se suavai i totonu o se paipa, afai e paʻu le paipa (laʻititi le lautele), e tatau ona faʻateleina le saoasaoa o le vai e faʻatumau ai le tafe, ma o lona mamafa e faʻaitiitia. Vaʻai le ata 4.
Faʻaaogaina o Bernoulli's Principle
Carburetor:
Mea faigaluega, i afi afi penisini, e fefiloi ai le ea ma le suauʻu. A o pasi atu le ea i totonu o le throttle valve, o lona mamafa ua faaitiitia. Faʻatasi ai ma lenei faʻaititia o le mamafa o le kesiola ua amata ona tafe, i se maualalo o le mamafa e ausa ma fefiloi ma le ea. [3]. Vaʻai le ata 5.
Vaalele:
Mo le leleina o vaalele, o apaʻau na fuafuaina ina ia maua ai le malosi e taʻua o le "siitia", faia ai se eseesega mamafa i le va o le pito i luga ma lalo vaega o apaʻau. I le ata 6 oe mafai ona vaʻaia se tasi o vaʻalele vaʻalele mamanu. O le ea e pasia i lalo o apaʻau o le vaalele e tau tuuʻeseʻeseina fausiaina sili atu mamafa, ae o le ea e pasi i luga o le apaʻau femalagaaʻi sili mamao ma sili atu saoasaoa. Talu ai o le maualuga maualuga o loʻo i lalo o le apaʻau, o le siitia malosiaga iʻuga e faʻatosina ai le apaʻau i luga.
Faʻalele vaʻa:
O se masini faʻaaogaina o se faʻamalosi luga o vaʻa. O faʻamalosi e aofia ai le faʻasologa o lau na fuafuaina ina ia feʻaveaʻi le faʻatosina, o le saoasaoa o le eseʻesega e tupu i le va o foliga o lau, ma o le mea lea o le mamafa eseesega (Bernoulli aafiaga). Al. O le eseesega o le mamafa e maua ai se unaʻi malosiaga, e fesoʻotaʻi ma le vaalele o le peʻapeʻa, e faʻatosina ai le vaʻa. Vaʻai le ata 7.
Aʻa:
A e minoi ou lima peʻa aau, e i ai le eseesega mamafa i le va o le alofilima ma le tua o le lima. I le alofilima, o le vai pasi i le maualalo saosaoa ma maualuga maualuga (Bernoulli mataupu faavae), mafua mai i le "siitia malosi" e faʻamoemoe i le mamafa eseesega i le va o le alofilima ma le tua o le lima. Vaʻai le ata 8.
Faʻatusatusaga mo Bernoulli mataupu faʻavae
O le faʻatusatusaga a Bernoulli e faʻatagaina ai matou ona suʻesuʻe faʻatatau vai i le minoi. Bernoulli's mataupu faʻavae tulaʻi mai, numera, faʻavae i luga o le faʻasao o le malosiaga, lea o loʻo taua ai le malosiʻaga e le o faia pe faʻaleagaina, ua liua i se isi ituaiga o malosiaga. Kinetic, gafatia ma tafe malosi e mafaufauina:
- Kinetika: e faʻamoemoe i le saoasaoa ma le tele o le suavai
- Malosiaga: ona o le maualuga, faʻatatau i se tulaga faʻasino
- Tafe poʻo le mamafa: malosi aveina e le mole mole o le suavai a latou minoi i luga o le paipa. Vaʻai le ata 9.
O le aofaʻi o le malosiʻaga o loʻo i ai i le minoi o le aofaʻi o le malosiaga o le tafe o le tafe, o le malosi o le malosi ma le ono mafai. E ala ile Tulafono ole Faasao ole Malosiaga, ole malosi ole vai e ala ile paipa e tutusa ma le vaifagaloa ma fafo. O le aofaʻi o le malosi i le amataga togi, i le faitotoʻa o le paipa, e tutusa ma le aofaʻi o le malosi i le outlet. [1]. Vaʻai le ata 10.
Tapulaa o le Bernoulli Equation
- E naʻo le aoga mo vai e le mafaamatalaina.
- E le mafaufau i masini e faʻaopopo le malosi i le faiga.
- O le vevela fesiitaʻi e le o amanaʻia (i le faʻavae faʻavae).
- O le pito i luga mea e le amanaʻia (E leai se feteʻenaʻi leiloa).
Faamalositino
Ina ia aumaia le vai i le fogafale lona lua o se fale, o se paipa e faʻaaogaina e pei o le ata o loʻo faʻaalia i le ata 11. E manaʻomia, i fafo o le paipa, tu 3 mita i luga atu o le eleele, o le vai sa i ai le saoasaoa 5 m / s, ma le mamafa e tutusa ma le 50.000 Pa.O le a le saoasaoa ma le mamafa e tatau ona pamuina ai le vai? I le numera 10 o le vai vaifagaloa ua makaina o le togi 1 ma le faʻaluina o le vai i totonu o le paipa vaiti e pei o le numera 2.
Fofo
Ina ia iloa le saoasaoa v1, o le faʻaauau faʻatusa e faʻaaogaina i le paipa vaifagaloa. Vaʻai le ata 12.
Bernoulli's equation o le a faʻaaogaina e fuafua ai le mamafa i le vaifagaloa P1, e pei ona faʻaalia i le ata 13.
FAAIUGA o Bernoulli's Principle
O le mataupu a Bernoulli o loʻo taua ai, i totonu o le suavai peʻa minoi, pe a faʻateleina lona saoasaoa, o le tuʻu i lalo o le mamafa o loʻo ia aumaia. O le malosi e suia i taimi uma le kolosi-vaega vaega o le paipa suia.
Bernoulli's equation o se iʻuga o le faʻasao o le malosi mo suavai i minoi. O loʻo taua ai le aofaʻi o le suavai, o le malosi o le malosi ma le malosi, e tumau pea i le ala atoa o le suavai.
O lenei faʻavae e tele faʻaoga e pei o le siʻitia o vaalele, poʻo se tagata pe a aau, faʻapea foʻi ma le fuafuaina o mea faigaluega mo le feaveaia o vai, faʻatasi ai ma le tele o isi, o ana suʻesuʻega ma malamalamaaga e taua tele.
REFERENCIAS
[1] Mott, Ropati. (2006). Masini suāvai. Lomiga lona 6. Aʻoaʻoga Pearson[2]
[3]
cfare madhesie eshte e shenuar me “A” ne fa'atusa 11 ?