Savršen čip koji trenutno stvara i briše uspomene
Skupina istraživača s RMIT-a (Royal Melbourne Institute of Technology) u Australiji razvija a čip koji trenutno stvara i briše uspomene . Uređaj je sposoban koristiti svjetlost za modificiranje, stvaranje, pohranjivanje, pa čak i brisanje uspomena, na isti način kao i mozak. Također, za usavršavanje uređaja (čip) koji oponaša način na koji mozak pohranjuje i gubi informacije, inženjeri s Royal Melbourne Institute Technology nadahnuti su novim instrumentom u biotehnologiji (optogenetika).
El čip es sposoban koristiti svjetlost za ukloniti recuerdos , izmjena, spremi i gore izbriši ih. Na isti način na koji to radi mozak. Također, za usavršavanje uređaja (čip) koji oponaša način na koji mozak pohranjuje i gubi informacije, inženjeri s Royal Melbourne Institute Technology nadahnuti su novim instrumentom u biotehnologiji (optogenetika).
Ono što znanstvenicima omogućuje optogenetika je doći do udaljenih dijelova ljudskog tijela, prodirući s impresivnom točnošću u električni sustav tijela, pomoću svjetla manipulira aktiviranjem i deaktiviranjem neuroni.
Znatiželjna stvar u vezi s inovatorom čip koji modificira i uklanja sjećanja temelji se na ultra tankoj komponenti s mogućnošću modifikacije otpornost električni; reagira na različite valne duljine svjetlosti, dopuštajući da sliči načinu na koji neuroni uspijevaju pohraniti i ukloniti podatke iz mozga. Uspjeti to učiniti odmah.
To su i pokazali čip može izvoditi logičke operacije, obradu informacija, dodajući još jedan okvir za funkcionalnost sličnu mozgu.
Umjetna inteligencija ... Kako to funkcionira u poslu?
Električni impulsi i optogenetika ključ su uspješnog djelovanja ovog izuma.
Neuronske veze mogu se provesti kroz električne impulse, koji "crtaju" minimalne vrhove energije; to jest kad dosegnu porast napona (prag), neuroni su povezani i kao rezultat dobivamo memoriju (recuerdos).
Inženjeri smatraju da bolje razumijevanje mehanizma; putem kojih mozak briše informacije pomoći će u pronalaženju načina za brzu eliminaciju recuerdos.
Uz to, kao rezultat poznavanja ovih mehanizama, mogao bi se moći boriti protiv postupka zaboravljanja kod osoba s bolestima pamćenja, poput Alzheimerova i demencija.